Kada je u pitanju proizvodnja voća, postoji više načina održavanja zemljišta, a način koji će biti odabran zavisi od opredeljenja poljoprivrednog proizvođača u zavisnosti od toga sa kakvom mehanizacijom raspolaže, kao i od toga kakvi su klimatski i zemljišni uslovi. Najbolji način koji možete odabrati jeste onaj koji u određenim uslovima daje najbolje rezultate – dakle sve mora biti prilagođeno uslovima kako bi bio obezbeđen najbolji razvoj gajene voćne kulture koji je ujedno i rentabilan.

Načini održavanja zemljišta

U proizvodnji voća postoji više načina održavanja zemljišta kako bi se postigli optimalni rezultati. Agrotehničke mere primenjuju se sa ciljem da se obezbede uslovi za normalan rast i rodnost voća. Faktori koji utiču na izbor jesu količina padavina, nagib terena, sorta koja se uzgaja, podloga itd.

U individualnom sektoru najzastupljeniji način održavanja zemljišta jeste jalovi ugar koji podrazumeva stalno obrađivanje zemljišta kojim se uništava korov, ali i pozitivno deluje na vodni, vazdušni i toplotni režim u zemljištu. Mana ovakvog održavanja jeste to što dovodi do osiromašenja zemljišta humusom i mikroorganizmima.

U savremenoj voćarskoj praksi zemljište se sve više održava po sistemu trava – malč. Ovaj sistem posebno je primenljiv tamo gde ima uslova za navodnjavanje i gde ima dovoljno padavina, naročito tokom letnjih meseci. Ovaj sistem funkcioniše tako što se zemljište veštački zatravljuje u međurednom prostoru koji se kosi 5-8 puta godišnje, a redni prostor se održava pomoću herbicida, kao i bočnim rotofreziranjem.

Još jedan način održavanja zemljišta jeste i ledina. Ovaj sistem održavanja je znak ekstenzivnosti proizvodnje i preporučuje se na erozivnim terenima i vlažnim područjima, kao i kod zasada koji su podignuti na većim nagibima, ili ako je teren sklon zabarivanju, pa je prolazak mehanizacije onemogućen.

Pravilnom obradom zemljišta reguliše se i odnos kiseonika i ugljen dioksida, što je neophodno kako za disanje korena, tako i za prisustvo mikroorganizama u zemljištu koji su neophodni za plodnost zemljišta. Neophodna je i odgovarajuća poljomehanizacija, kao što su, na primer, atomizeri i prskalice.

Mehanizacija u voćarstvu

Mehanizacija koja se koristi u voćarstvu mora biti kvalitetna i prilagođena uslovima, kao i odabranom načinu obrade zemljišta. Takođe, važno je odabrati i najrentabilniju opciju. Radovi koji se mehanizacijom obavljaju u voćnjaku jesu zaštita od bolesti i štetočina, malčiranje, transport u voćnjaku itd. Zbog svega toga, najpovoljnija opcija često nije dovoljno kvalitetna, pa treba dobro obratiti pažnju pri odabiru i uzeti sve karakteristike u obzir. Ispostavlja se da je najosetljivija operacija koja se obavlja zaštita voćnjaka, pa je  kvalitetan atomizer neophodan za zdrav voćnjak, a kvalitetna mehanizacija uopšte, za voćarstvo koje će zapravo doneti prihod. 

Ono što se takođe koristi kada je obrada zemljišta u voćnjaku u pitanju, kao i održavanje samog voćnjaka jesu i kosačice-mulčeri, bušači rupa u zemlji, hidraulična kosačica, kosačica za voćnjak (obična ili sa dodacima), mulčer itd. Od velike pomoći su i prskalice koje  su, pored svoje osnovne funkcije, efikasne i u odbrani od korova, ali i prihrani.

Zaključak je da je za pravilno tretiranje, održavanje i negu voćnjaka pored sagledavanja uslova koji su na i u datom zemljištu prisutni, neophodno i znanje, ali i kvalitetna mehanizacija, a naročito pravilan odabir sistema održavanja.

Posted in Novosti, Poljoprivreda